Živjeti s astmom ponekad znači živjeti s dodatnim stresom. Živjeti pod stresom može pogoršati simptome astme, što je teže slijediti program samoregulacije za kontrolu astme.
Kako stres i anksioznost mogu utjecati na osobe s astmom?
Ljudi koji žive s kroničnom bolešću često doživljavaju neku anksioznost. Ali važno je razlikovati je li anksioznost korisna ili ometa vašu punu participaciju u životu.
Dobrobitna tjeskoba motivira potrebne akcije, kao što je poduzimanje odgovarajućih koraka za kontrolu kroničnog stanja, dok prekomjerna anksioznost može otežati zdravstveno stanje.
U tijeku stresa ili poteškoća u upravljanju svakodnevnim stresom mogu rezultirati različitim problemima za osobe s astmom, uključujući:
- Poteškoće spavanja
- Loša fizička kondicija zbog nedostatka vježbe
- Poteškoće koncentriranja
- Nerijetljivost
- Povlačenje od prijatelja i aktivnosti
- Promjene u apetita
- Depresija
Kada se razina stresa poveća, tako se i simptomi astme, kao što je wheezing i kašalj. Kako se simptomi astme povećavaju, tako može biti i anksioznost, stvarajući spiralu u zdravlju.
Ako je stres ozbiljan, tjeskoba može eskalirati u napade panike, koje karakteriziraju neki ili svi sljedeći simptomi:
- kratkoća daha
- osjećaje smušenja ili gušenje
- srčane palpitacije
- drhtanje i drhtanje
- vrtoglavica
- znojenje
- vruće trepće ili hladna zimica
- Bolovi u prsima
- Osjećaj nestvarnosti (poput bivanja u magli, u oblaku ili odvojene od okoline)
- Strah od umiranja, ludosti ili gubitka kontrole
Načine kako bolje upravljati stresom i tjeskobom
Ovdje su neki savjeti koji će vam pomoći da upravljate stresom i držite simptome astme pod kontrolom:
- Jedite zdravu hranu. Šećer, kofein i alkohol mogu sve podići razinu stresa. Izbjegavajte hranu koja sadrži ove sastojke onoliko koliko možete.
- Duboko udahnite. Pokušajte disati od dijafragme što je češće moguće i paziti na dah. U napadu panike ili anksioznosti, dišite polako i duboko kroz nos.
- Vježba. Dnevna tjelesna aktivnost je dobar način za rad na anksioznosti.
- Spavaj. Većina ljudi ne spava dovoljno. Loši spavanje, ili nedostatak sna, ostavlja manje energije i manje emocionalnih i fizičkih resursa za rješavanje stresa. Za bolju noćnu sanu:
- Ne idite u krevet dok ne budete umorni
- Slijedite rutinu spavanja
- Koristite svoju spavaću sobu samo za spavanje (i za seks)
- Ne vježbajte neposredno prije spavanja
- Izbjegavajte kofein
- Ne drijemajte tijekom dan
- Idi u krevet i ustati u isto vrijeme svaki dan.
- Opustite se. Tehnike opuštanja, kao što su duboko disanje, vođene slike, progresivno opuštanje mišića, meditacija i joga, također mogu pomoći u smanjivanju razina stresa. Na raspolaganju su vam razredi, CD-i, knjige i DVD-i kako biste naučili različite tehnike. Koristite tehniku opuštanja dva do tri puta dnevno 15-20 minuta svaki put.
- Koristite pozitivne afirmacije. Smatrate umirujućim i umirujućim mislima, poput: "Postajem mirno, to mogu podnijeti."
- Zatražite pomoć. Obitelj i prijatelji žele pomoći. Ostatak povezan s onima koji su najvažniji koji mogu pomoći u smanjenju stresa i tjeskobe. Razmislite o pridruživanju grupi za podršku kako biste upoznali druge ljude u istoj situaciji i naučili ste iz njihovih iskustava.
- Traži profesionalnu pomoć. Ako tehnike samopomoći ne smanjuju stres i tjeskobu, razmislite o traženju pomoći kvalificiranog stručnjaka za mentalno zdravlje koji mogu pružiti kombinaciju i kognitivne (talk) terapije i modifikacije ponašanja, a možda i propisati lijekove protiv anksioznosti.
