Zdravstveni pregledni testovi važan su dio medicinske skrbi. Probiranje može biti u obliku jednostavnih upitnika, laboratorijskih testova, radioloških ispita (npr. Ultrazvuka, rendgenskog snimanja) ili postupaka (npr. Testiranje otpornosti na stres). Ali samo zato što se test nudi za svrhe probira, to ne znači da je to dobar probirni test. Tehnička točnost je nužna, ali nije dovoljna za test probirivanja.
Kombinacija odgovarajućeg testa, bolesti, pacijenta i plana liječenja čini program zdravstvenog pregleda.
Dijagnostički test na ispitivanju
Medicinski se ispit može obaviti u svrhu dijagnostike ili pregleda, ovisno o tome ima li pacijentu znakove ili simptome koji se odnose na bolest koja je u pitanju.
Svrha dijagnostičkog liječničkog pregleda je utvrditi prisutnost ili odsutnost bolesti kod pojedinca s znakovima ili simptomima bolesti. Dijagnostički test također se može obaviti za praćenje pozitivnog testa probiranja. Slijede primjeri dijagnostičkih testova:
- Ispitivanje srčanog stresa za traženje bolesti srca kod osobe s bolovima u prsima
- Prsa X-zraka potražiti upalu pluća u osobi s kašljem i vrućicom
- Kompletna krvna slika potražiti anemiju u osoba s umorom
- Biopsija dojke u osoba s abnormalnim screening mamografom
Svrha pregleda ispit je otkriti bolest prije znakove ili simptome pojavljuju kako bi se omogućilo rano liječenje.
Slijede primjeri testova screeninga koje je odobrila američka Task Force preventivnih službi:
- Kolonoskopija, sigmoidoskopija ili test stolica za otkrivanje raka debelog crijeva u odraslih osoba starijih od 50 godina ili starijih osoba koje nemaju znakove ili simptome bolesti.
- HIV test u adolescenata i odraslih u dobi od 15 do 65 godina koji nemaju znakove ili simptome HIV-a.
- Ispitivanje dijabetesa tipa 2 u asimptomatskih odraslih osoba s kontinuiranim krvnim tlakom (bilo tretirano ili neobrađeno) veće od 135/80 mm Hg
- Ispitivanje bolesti srpastih stanica kod novorođenčadi
Testovi probira se stalno poboljšavaju kako bi se povećala njihova razina zaštite. Na primjer, u slučaju raka grlića maternice – koji je uzrokovan ljudskim papilomavirusom (HPV) – trenutnim otkrivanjem sada se može potvrditi konvencionalni probir Pap testova kao i HPV DNA testiranje. Nedavni rezultati pokazuju da je HPV testiranje osjetljivije. Stoga mnogi stručnjaci tvrde da bi to trebalo postati primarna tehnologija probira.
Što čini dobar probir test?
Samo zato što imamo sofisticirani test za otkrivanje bolesti ili abnormalnosti, to ne znači da je test prikladan za probir. Na primjer, skeniranje slika cijelog tijela će otkriti abnormalnosti u velikoj većini pojedinaca, ali se ne preporučuje kao probirni ispit za ljude koji su u dobrom zdravlju. Ispit je prikladan samo za probira ako se radi u pravilnom kontekstu, koji uključuje pitanja o samoj bolesti, ljudima osjetljivim na bolest i dostupnim tretmanima.
Wilson i Jungner opisuju kriterije za dobar probirni program u svom orijentiranom papiru iz 1968. godine.
Svjetska zdravstvena organizacija usvojila je ta 10 kriterija koji još uvijek služe kao temelj za većinu diskusije oko programa screeninga danas.
- Traženi uvjet treba biti važan zdravstveni problem.
- Trebalo bi biti prihvaćen tretman za pacijente s priznatom bolesti.
- Ustanove za dijagnozu i liječenje trebaju biti dostupne.
- Trebala bi biti prepoznatljiva latentna ili rana simptomatska pozornica.
- Treba postojati odgovarajući test ili ispit.
- Test bi trebao biti prihvatljiv za stanovništvo.
- Prirodna povijest stanja, uključujući razvoj iz latentne do proglašene bolesti, treba dobro razumjeti.
- Trebala bi postojati dogovorena politika o kome se liječiti kao pacijenti.
- Trošak pronalaženja predmeta (uključujući dijagnozu i liječenje bolesnika s dijagnozom) trebao bi biti ekonomski uravnotežen u odnosu na moguće troškove liječenja kao cjeline.
- Pronalaženje slučajeva treba biti kontinuirani proces, a ne "jednom i za sve" projekt
Napominjemo da se gore navedeni kriteriji ne usredotočuju samo na test, nego na kontekst u kojem se koristi. Ako ni jedan od kriterija nije zadovoljen, onda su male šanse da će određeni test screeninga poboljšati zdravlje naše populacije.
Evolucija kriterija probira
Wilson i Jungner nisu namjeravali da njihovi predloženi kriteriji budu konačni odgovor, već da stimuliraju daljnju raspravu. Tehnologija nastavlja napredovati, omogućujući nam da otkrijemo sve više i više bolesti u vrlo ranoj fazi. Ali otkrivanje bolesti ili abnormalnosti ne poboljšava uvijek zdravlje. (Na primjer, koja je prednost probira bolesti ako se ne liječi?) Predloženi su rafinirani kriteriji pretrage koji bi danas predstavljali složenost zdravstvene zaštite.
Genetski pregled također postaje važno područje napretka, uključujući prenatalni screening. Sada su dostupni brojni genetički testovi, a stručnjaci za primarnu njegu moraju biti u stanju savjetovati svoje pacijente kako bi mogli donositi informirane odluke. Neki stručnjaci upozoravaju da genetski testovi ne bi trebali biti rutinski. Pacijenti moraju biti svjesni prednosti i rizika prije nego ih uzimaju. Nadalje, osobe s visokim rizikom od razvijanja određenog genetskog stanja mogu imati koristi od obrade drugih komponenti njihovog zdravlja, kao što su prehrana, okolišni čimbenici i vježbe.
Ključno pitanje koje treba postaviti prije nego što prihvati bilo koji test za pregledne svrhe jest "Da li test probirivanja dovodi do sveukupnog boljeg zdravlja?"
