ŠTo studije pokazuju o vezi između stresa i MS

akutnih stresora, broj akutnih, broj akutnih stresora, gubitka djeteta, imali relapsa

Bolest kao što je multipla skleroza (MS) može biti toliko fizički neodoljiv da gubimo iz vida psihološki stres koji uzrokuje. Između prijama do i od liječničkih obveza, počevši od novih lijekova i prilagodbom bilo kakvim fizičkim ograničenjima koja imamo, možda nećemo ni shvatiti kako se osjećamo o svim tim velikim životnim promjenama koje su nas preletile.

Ironično, s bolestima poput MS-a, negativni emocionalni stres može potaknuti prigušivanje. To je i bolest koja donosi ogroman stres našim životima i onaj koji se pogoršava pred tim stresom. Razgovarajte o zagonetku.

Stresori uzrokovani multiplom sklerozom

Evo nekih emocionalnih, fizičkih, pa i financijskih izazova s ​​MS-om koji doprinose i kroničnom i akutnom stresu:

  • Nepredvidljiva priroda MS
  • Izgled novih simptoma
  • Zabrinutost za zdravstveno osiguranje
  • Zabrinutost s zapošljavanjem
  • Potreba za drugima
  • Plaćanje lijekova
  • Imajući manje kvalitetno vrijeme s prijateljima i obitelji
  • Više liječničkih sastanaka
  • Njega za djecu, a ne osjeća dobro

Kako stres negativno utječe na MS

Stres u interakciji s imunološkim sustavom, zbog čega može izazvati pogoršanje MS simptoma ili recidiv.

Jedna od prvih studija koja ozbiljno proučava odnos stresa i MS relapsa dogodila se u Australiji.

Studija Višefler skleroza pratila je 101 osoba s MS-om dvije godine i pitala se o stresnim razinama i stresnim događajima svaka tri mjeseca.

Istražitelji su otkrili da je veći broj akutnih stresora osoba koja je izvijestila, veće njihove šanse za povratak. Također su otkrili (ne iznenađujuće) da su ljudi koji su imali relapsa izvijestili više o stresu.

Kronični stres i ozbiljnost stresa nisu predvidjeli povratak, samo broj akutnih stresora. Ljudi koji su koristili socijalnu podršku (prijatelji i obitelj) kako bi se nosili sa stresorima smanjili su rizik od recidiva.

Stres uzrokuje MS?

Studija u Danskoj koristila je nacionalne podatke o zdravstvenom registru kako bi ispitala može li stres uzrokovati MS. Ova studija otkrila je 21.000 roditelja koji su imali dijete koje je umrlo. Usporedili su ih s gotovo 300.000 drugih roditelja. U skupini koja je izgubila dijete, jedan od 750 ljudi razvio je MS. U usporednoj skupini bez gubitka djeteta, jedan od 1300. Ljudi koji su izgubili dijete imali su 1,5 puta veću vjerojatnost za razvoj MS-a. Ako je dijete izgubljeno neočekivano, rizik je porastao na više od dva puta veću vjerojatnost za razvoj MS-a.

To ne znači da stres koji se zaglavi u prometu može uzrokovati MS. Vrsta stresa koju su istraživači proučavali bio je vrlo specifičan i duboki stres. Gubitak djeteta može duboko utjecati na roditelje.

Istraživači nisu mogli procijeniti kako su se roditelji nosili s gubitkom djeteta. Nije bilo podataka o depresiji, trajanju tuga ili načinu suočavanja. Zanimljiv nalaz ovdje je da emocionalni učinak gubitka djeteta povećava rizik od MS, što ilustrira da duboko stresni događaji mogu potaknuti razvoj kronične bolesti.

To je svakako vrlo nepošteno, s obzirom da nemamo kontrolu nad tim okolnostima.

Važnost korištenja pozitivnih sposobnosti suočavanja s liječenjem

Lako je osjetiti poraženu i bijesnu kad čujemo ove informacije o stresu i MS-u. No, postoje istraživanja koja pokazuju snagu pozitivnih sposobnosti suočavanja kako bi dramatično poboljšala kvalitetu života s multiplom sklerozom. Način na koji reagiramo na naš stres može utjecati na to koliko brzo napreduje bolest i kako to postane debilitating ili manageable.

Istraživanje provedeno na Sveučilištu Northwestern otkrilo je da su bolesnici s MS koji su primili terapiju za upravljanje stresom – koji se sastojalo od tehnika opuštanja, vještina rješavanja problema i učenja o socijalnoj podršci – uspjeli smanjiti rizik od novih MS-lezija.

Dok su glavni negativni događaji u životu povećali aktivnost bolesti, pozitivni životni događaji smanjuju vjerojatnost novih MS-lezija.

Strategije smanjenja stresa

Postoji mnogo načina suočavanja sa stresom. Evo primjera nekih pristupa smanjenju stresa koji bi ljudi koji žive s MS-om trebali razmotriti razvoj:

  • Socijalna podrška: Kad dođe do recidiva ili se simptomi pogoršaju, možda će vam trebati pomoć da biste došli do svog liječnika, ispunili svoje odgovornosti ili jednostavno napravili večera. Obogaćite svoju mrežu prijatelja i obitelji. Držite bliske veze s osobama s kojima se možete osloniti. Dajte im znati koliko su važni u vašem životu. Kada se osjećate dobro, pokušajte im pomoći.
  • Opuštanje: Opuštanje je najbolji način borbe protiv stresa u vašem tijelu. Kada ste pod stresom, vaše tijelo oslobađa određene hormone povezane sa stresom. Opuštanjem možete preokrenuti taj proces. Tehnika disanja poznata kao reakcija opuštenosti je dokazana da preokreće učinke stresa na vaše tijelo. Također možete naučiti meditaciju, jogu ili nježno istezanje. Sve što vas opušta je super – mlaka kupka, svijeće, glazba ili što god radi za vas.
  • Planiranje: Ne volimo razmišljati o vremenima kada se simptomi pogoršaju, ali imamo plan koji će sve učiniti lakšim. Razmislite o tome što bi se promijenilo u vašem životu ako ste imali relapsa. Tko će vas odvesti do liječnika? Tko bi gledao djecu? Što je s poslom? Prođite kroz svoj tipičan dan i razmislite o tome kako se možete nositi sa svakom komplikacijom. Razgovarajte s ljudima o kojima biste trebali ovisiti prije nego što trebate. Odvojite mali "relapse fond" za uzimanje, masaže i sve ostalo što vam je potrebno. Stvaranje plana recidiva MS-a može napraviti veliku razliku kad su stvari teške.

Riječ od Verywell

Pa vidite, ni ti ni ja, osuđeni na ciklus stresa i boli. Da, stres je neizbježnost života, a još više s tom bolesti. Međutim, to je način na koji se odlučimo nositi se s tim što može poboljšati ili pogoršati naše simptome. I traženje pozitivnih životnih iskustava može biti protuteža naprezanjima naše bolesti.

Like this post? Please share to your friends: