Dijabetska neuropatija se odnosi na skupinu živčanih poremećaja uzrokovanih dijabetesom. Dijabetska neuropatija može utjecati na živce u cijelom tijelu, iako najčešće utječe na živce na nogama i nogama. Dijabetičari trebaju posebno paziti na noge i donje noge.
Neuropatija se može razviti kod osoba s dijabetesom tipa 1 ili tipa 2. U šećernoj bolesti tipa 1, neuropatija se ne može razviti dugi niz godina.
U dijabetesu tipa 2 – osobito za ljude koji neka njihovo stanje ne liječi – može se dogoditi prije.
Koje su vrste dijabetičke neuropatije?
Neuropatija se klasificira na temelju zahvaćenih živaca:
- Periferna neuropatija utječe na periferne živce u udovima. To može uzrokovati utrnulost ili bol u prstima, nogama, nogama, rukama i rukama. To je jedan od uobičajenih oblika dijabetičke neuropatije.
- Autonomna neuropatija utječe na živce koji reguliraju autonomnu funkciju, kao što je probava, otkucaji srca i krvni tlak. Ova neuropatija može stvoriti probleme s kontrolom crijeva ili mjehura, čak i sa sposobnošću prepoznavanja niskih razina šećera u krvi. Autonomna neuropatija također može uzrokovati erektilnu disfunkciju kod muškaraca i nemogućnost vrhunca kod žena. ∞ Fokalna neuropatija može se pojaviti u bilo kojem periferijskom (ne-središnjem živčanom sustavu) živcu. To stvara iznenadnu slabost u jednom živcu ili više i može uzrokovati bol ili slabost mišića. Proksimalna neuropatija (također poznata kao neuropatija lumbosakralnog pleksusa) utječe na živce u bedrima, bokovima ili stražnjici. Može uzrokovati bol ili ukočenost u tim područjima i može dovesti do slabosti u nogama. Proksimalna neuropatija je manje uobičajena od perifernih ili autonomnih neuropatija.
- Što uzrokuje neuropatiju?
- Istraživanja sugeriraju da dijabetička neuropatija je jedna od komplikacija koje mogu proizaći iz održive visoke razine šećera u krvi.
Međutim, s obzirom na to da svi ne razvijaju neuropatiju, istraživači smatraju da bi mogli biti uključeni i drugi čimbenici, uključujući:
čimbenike načina života, poput pušenja ili konzumacije alkohola, što može dovesti do oštećenja živaca
metaboličkih čimbenika kao što je trajanje dijabetesa i kolesterola razine
- Autoimune čimbenike koji mogu upaliti živce, uzrokujući štetu
- Nerve i čimbenici krvnih žila koji mogu uzrokovati oštećenja krvnih žila, čineći ih manje sposobni za nošenje kisika i drugih hranjivih tvari koje su potrebne za živce
- Genetske osobine koje povećavaju osjetljivost
- Nervozna ozljeda, kao što je sindrom karpalnog tunela
- Osobe s dijabetičnom neuropatijom mogu usporiti njegov razvoj održavanjem ciljane razine šećera u krvi.
- Koje su simptomi neuropatije?
Neki ljudi mogu imati dijabetičku neuropatiju i ne znaju, jer oštećenje živaca često traje godinama. Simptomi su najčešće blagi i mogu proći nezapaženo. Neki ljudi osjećaju utrnulost, osjećaj ili bol u stopalima, nogama ili rukama. Nakon nekoliko godina, neuropatija može dovesti do slabosti mišića u pogođenim područjima.
U slučajevima fokalne neuropatije, pojava boli ili ukočenost može biti teška i iznenadna, najčešće u torzu, glavi ili nogu. Focalna neuropatija može se pojaviti i kod živaca u oku, što uzrokuje iznenadne promjene vida.
Ostali simptomi dijabetičke neuropatije mogu uključivati:
smanjenje mišića u stopalima ili rukama (periferna neuropatija)
probavne smetnje, povraćanje ili mučnina (autonomna neuropatija)
- vrtoglavice ili vrtoglavice uzrokovane promjenama krvnog tlaka (autonomna neuropatija)
- mokraćni ili crijeva poteškoće (autonomna neuropatija)
- Impotencija ili vaginalna suhoća (autonomna neuropatija)
- Kako je preventivirana ili liječena neuropatija?
- Zadržavanje razine šećera u krvi unutar ciljnog raspona može spriječiti dijabetičku neuropatiju. Ljudi koji već imaju neuropatiju trebali bi raditi s njihovim pružateljima zdravstvene skrbi kako bi doveli razinu šećera u krvi u ciljani raspon.
Dobro njegu stopala također je od posebne važnosti za osobe s dijabetesom. Budući da neuropatija napreduje, osjećaj se može izgubiti u stopalima, što omogućava ranu ili ulkus bez znanja. Njega treba biti dio dnevne rutine svakoga tko ima dijabetes.
Za njegu stopala treba se koristiti blagi sapun, uključujući između prstiju. Tada bi ih trebalo potapšati suhom.
Provjerite vrhove, dno i između prstiju svake noge (s ogledalom, ako je potrebno) za bilo koji znak suhoće, pucanja ili crvenila.
- Može se nanositi ovlaživač na suhu ili napuknuću kožu, ali se ne smije primjenjivati između nožnih prstiju.
- Bilo koje crvenilo, drenaža, ulceracija, rana ili otekline na nogama trebaju biti prijavljeni zdravstvenom pružatelju usluga.
- Noge prstiju moraju biti pažljivo obrubljene bez da se presijeca koža. Ljudi s kukuruzima, žuljevima ili vrlo debelim ili upletenim noktima na nogama možda trebaju vidjeti podijatru (liječnika specijaliziranu za njegu stopala). Osobe s dijabetesom mogu zaštititi svoje noge:
- Nosite cipele koje se dobro uklapaju u prostor za nošenje prstiju. Cipele treba provjeriti prije no što se stavite da biste bili sigurni da se ništa ne zaglavi.
Nosite meke čarape koje se svakodnevno mijenjaju. Čarape s puno elastičnosti treba izbjegavati.
- Ne nosite sandale ili cipele s otvorenim prstima.
- Ne idu bosonogi.
- Ljudi koji već imaju dijabetičku neuropatiju trebaju imati svoje liječnike redovito pregledavati noge.
- Ovisno o tipu dijabetičke neuropatije, mogu se razviti i druge komplikacije – poput retinopatije (očne bolesti) ili nefropatije (bolesti bubrega). Osobe s dijabetesom trebale bi provjeriti s njihovim zdravstvenim ustanovama kako bi vidjeli preporučuju li posjet liječniku za bubrege ili oftalmologu koji se specijalizirao za retinopatiju.
