Ako ste zabrinuti zbog dobivanja raka kože, trebali biste prestati pušiti sada kako biste je spriječili. Većina ljudi je svjesna da ultraljubičasto zračenje sunca može dovesti do raka kože. Manje poznato je da uporaba duhana može trostruko povećati rizik od razvoja karcinoma skvamoznih stanica.
Pušenje: Uginjena istina
Prema centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), 44,5 milijuna američkih odraslih osoba bilo je tekućih pušača u 2006-24 posto muškaraca i 18 posto žena.
Pušenje ubija nevjerojatne 438.000 Amerikanaca i više od tri milijuna ljudi širom svijeta svake godine.
Pušenje je glavni uzrok raka pluća, grkljana (govorna kutija), usne šupljine, ždrijela (grla), jednjaka (gutanje cijevi povezane na želudac) i mokraćnog mjehura. Doprinosi razvoju raka gušterače, cerviksa, bubrega, želuca, ali i nekih leukemija. To je glavni uzrok bolesti srca, aneurizme, bronhitisa, emfizema i moždanog udara. Ako to nije bilo dovoljno (i postoji mnogo zdravstvenih učinaka koji nisu navedeni), pušenje je također povezano s višestrukim uvjetima kože:
- karcinom pločastih stanica
- slab ozdravljenja rana
- komplikacija tijekom rekonstruktivne kirurgije
- prerana starenja kože
- akne
- psorijaza
- gubitak kose
Ako još uvijek niste uvjereni da prestanete pušiti, razmotrite ovo: CDC procjenjuje da odrasli pušači izgube prosječno 13,2 godine života, a pušači žene gube 14,5 godina života zbog pušenja.
Alati i savjeti dostupni su kako bi vam pomogli da prestanete.
Dokaz za vezu
Možda najbolji dokaz za povezanost pušenja i raka kože dolazi iz studije Sofieja De Hertoga i kolega iz Medicinskog centra Sveučilišta u Leidenu u Nizozemskoj. Istraživači su intervjuirali 580 ljudi koji su imali neki oblik raka kože i 386 koji nisu.
Otkrili su da u trenutnim pušačima rizik od razvoja karcinoma pločastih stanica je 3,3 puta veći nego kod nepušača. Nije pronađena veza između pušenja i karcinoma bazalnih stanica ili melanoma.
Bivši pušači znatno smanjuju rizik od ugovaranja raka kože, ali samo do 1,9 puta veći rizik. Također je zabilježen pozitivan odnos između broja pušenih cigareta i povišenog rizika: u teškim pušačima (više od 20 cigareta na dan) rizik iznosi čak 4,1, dok kod pušača koji konzumiraju manje od 10 cigareta dnevno, rizik padne na 2,4. Zanimljivo je da nema veze između pušenja cigareta i incidencije raka kože, ali pušači cijevi imali su isti rizik kao pušači cigareta.
Kako funkcionira veza?
Točno kako duhanski dim dovodi do raka kože ostaje nejasan. Moguće je da jedna od 3.000 kemikalija duhanskog dima može djelovati kao kancerogena kože (agens koji uzrokuje rak), bilo izravnim doticajem dimom (koji može oštetiti DNK u stanicama kože) ili se apsorbira pluća u krvotok. Dokaz za ovaj mehanizam je da primjena duhanskih dima na kožu inducira karcinom pločastih stanica u pokusima na životinjama. Pušenje također može inducirati rak kože inhibiranjem imunološkog sustava budući da su bolesnici s potisnutim imunološkim sustavima zbog transplantata organa ili drugih uzroka osjetljiviji na karcinom pločastih stanica.
Istraživanje povezanosti pušenja i raka kože je u tijeku. No, kako kaže Michael Thun, američko društvo za rak, rekao: "Preveliki su zdravstveni razlozi da dugo vremena izbjegavaju pušenje. To je još jedan od razloga zašto ljudi prestanu pušiti ili ne počnu."
