Proljev može biti više nego samo izvor pogoršanja. To je zapravo drugi vodeći uzrok smrti djece u zemljama u razvoju i glavni doprinos raditi izostanaka i gubitka produktivnosti u američkoj radnoj snazi.
Starije osobe, mala djeca i ljudi s ugroženim imunološkim sustavima posebno su ranjivi i imaju veći rizik od bolesti, pa čak i smrti zbog produljene ili teške dehidracije.
Infektivni vs ne-zarazne proljev
Virusne, bakterijske i parazitske infekcije najčešći su uzrok proljeva, često se šire kroz fekalno-oralnu rutu. To je slučajno kada se inficirani izmet slučajno širi s jedne osobe na drugu (npr. Kroz ruku), dolazeći u dodir s onečišćenom površinom ili posuđem, ili konzumiranjem kontaminirane hrane ili pića. Postoje i neizlječivi izvori proljeva, često povezani s medicinskim stanjima koja utječu na probavni, imunološki ili endokrini (hormonski) sustav. Među njima su sindrom iritabilnog crijeva (IBS), upalna bolest crijeva (IBD), celijakija, hipertireoza i netolerancija na laktozu.
Zarazni uzroci proljeva potiču stanje poznato kao gastroenteritis, što također može uzrokovati mučninu, povraćanje i bolove u trbuhu. Ako je dijareja popraćena krvlju, naziva se dizenterija.
Virusni uzroci
Virusi su najčešći uzrok proljeva i uglavnom se odnose na četiri specifične vrste: ○ Norovirus, također poznat kao "virus za krstarenje", najčešći je uzrok hrane gastroenteritisa u SAD-u
Rotavirus je najčešći uzrok proljeva u američkoj djeci i vodeći uzrok smrti djece u zemljama u razvoju. Adenovirusni tipovi 40 i 41 su podtipovi povezani s proljevom i među su više od 50 vrsta adenovirusa poznati čovjeku (koji također uključuju i hladne viruse).
- Astrovirusi su uobičajeni uzroci proljeva kod starijih osoba, djece i ljudi s ugroženim imunološkim sustavima.
- Bakterijski uzroci
- Bakterijski proljev je glavni doprinos bolesti i smrti širom svijeta. Iako je manje uobičajena u SAD nego virusni proljev, infekcije takvih vrsta često dovode do dizenterije zbog razvoja čira i upala crijeva. Među najčešćim uzrocima:
- Salmonella enteritidis
može uzrokovati proljev, groznicu i trbušne grčeve u roku od 12 do 72 sata konzumiranja kontaminirane hrane ili pića.
Escherichia coli
- (posebno E. coli
- 0157) širi se kontaminiranom hranom i mliječnim proizvodima i može dovesti do stanja poznatog kao hemoragični kolitis. Shigella je uobičajena i u SAD-u i širom svijeta i često može izazvati proljev, osobito u djece predškolske dobi. Campylobacter
- je među najčešćim bakterijskim infekcijama koje se prenose hranom i mogu prouzročiti proljev zbog akutne upale crijeva Vibrio
- infekcija često je povezana s jedući sirovim plodovima mora ili sushi. Staphylococcus aureus
- može prouzročiti eksplozivnu proljev zbog toksina koje su izdale bakterije. Clostridium difficile
- je jedinstven po tome što je porast infekcije obično povezan s antibioticima. Danas je najčešći uzrok bolničkog proljeva. Yersinia
- se prepoznaje kao bakterija koja uzrokuje bubonsku kugu i najčešće se nalazi u mliječnim proizvodima. Parazitski uzroci
- Protozoi su primarni uzrok parazitskog proljeva kako u SAD-u tako iu cijelom svijetu. Ovi jednostanični organizmi dolaze u mnogim oblicima i često se prenose putem zaražene pitke vode. Među tri najčešća uzroka parazitske dijareje: Giardia lamblia
prolazi kontaminiranom hranom ili kontaktom od osobe do osobe i može rezultirati eksplozivnim proljevom u roku od dva dana od infekcije.
Entamoeba histolytica
- se odnosi na fekalno-oralni prijenos i može uzrokovati proljev krv jer su mikroorganizmi nosili svoj put u crijevni zid. Cryptosporidium
- je poznato da uzrokuje i respiratorne i gastrointestinalne bolesti i karakterizira razvoj vodenih stolica. Dijagnoza i liječenje
- Na temelju vrste dijareje iskusnih – kao i drugih simptoma i obilježja (uključujući povijest putovanja osobe) – liječnik će pokrenuti niz testova kako bi se utvrdio izvor bolesti. Kultura stolice obično se koristi za dijagnosticiranje bakterijskih infekcija, dok kombinirani mikroskopski i antigenski testovi mogu pomoći pri identificiranju protozoa u uzorcima stolice. Virusne infekcije mogu se dijagnosticirati pokretanjem PCR testa na stolici, krvi ili drugim tjelesnim tekućinama osobe.
Liječenje se može razlikovati ovisno o uzroku. Antibiotici i antivirusni lijekovi obično se koriste za liječenje bakterijskih i virusnih infekcija, dok se bilo koji broj antimikrobnih sredstava može koristiti ako je uzrok protozoj.
Osim toga, lijekovi protiv dijareje mogu se propisati uz terapiju oralne rehidracije kako bi se spriječilo ili liječilo gubitak tekućine. Tekućina se također može davati intravenozno (kroz venu) ako je dehidracija osobito teška. Lijekovi za ublažavanje boli mogu pomoći ublažavanju boli i vrućice.
Prevencija
Unca prevencije zaista je vrijedna funte liječenja kada je u pitanju izbjegavanje zaraznih proljev. Glavni među prevencijskim naporima je dobra higijena i redovito pranje ruku. Dok će mnogi ljudi uložiti u antibakterijski ručno pranje, temeljito čišćenje s toplom vodom i sapunom obično će napraviti trik. Održavanje sanitarnih uvjeta u kupaonici, kuhinji i svugdje gdje se hrana konzumira je također ključno.
Kada kuhate perad, meso ili školjke, provjerite jesu li temeljito kuhani i koristite kuhinjski termometar, ako je potrebno. Pazite na pranje svih voća i povrća i izbjegavajte jesti školjke bez ikakve sumnje o izvornosti ili svježini. Rezane ploče i posuđe također treba čistiti odmah nakon što dođe u dodir sa sirovim mesom, peradom ili morskim plodovima.
