Vlakna uključuju dijelove biljaka koje vaše tijelo ne može probaviti. To je važna komponenta zdrave prehrane, uključujući dijabetičku prehranu, ali nema dokaza koji podupiru prosječno uzimanje vlakana uz poboljšanu kontrolu šećera u krvi. Akademija prehrane i dijetetike sugerira da osoba sa šećernom bolesti treba konzumirati 14 grama po 1000 kalorija dnevno, pa u rasponu od 25 do 35 grama.
To je isto kao i za dijabetičku prehranu. Većina ljudi ne dobiva dovoljno vlakana: prosječni unos iznosi oko 14 grama dnevno.
Moguće je da uzimanje ogromnih količina vlakana može poboljšati razinu šećera u krvi, ali svakodnevno biste trebali uzimati oko 44 do 50 grama vlakana, što je teško učiniti s redovitom prehranom. Dodatci za vlakna su dostupni, ali trebate razgovarati sa svojim pružateljem zdravstvenog osiguranja prije nego što uzmete toliko vlakana, osobito ako imate lijekove za snižavanje šećera u krvi ili inzulin. Uzimanje velikih količina vlakana također može uzrokovati nelagodu nekih probavnih sustava što dovodi do nadutosti, pluća i bolova u trbuhu.
Kardiovaskularni učinak jedenja više vlakana
Iako povećanje unosa vlakana ne utječe na razinu šećera u krvi, može vam pomoći kontrolirati razinu kolesterola. To je važno jer dijabetes i srčana bolest često idu zajedno, a visoki kolesterol je faktor rizika za bolesti srca.
Potrošnja 25-30 grama vlakana svaki dan je vjerojatno dovoljna da pomogne u smanjenju ukupnog kolesterola i LDL kolesterola za nekoliko postotnih bodova. Najbolje vlakno za ovo je topljivo vlakno, i trebali biste uzimati oko 7 do 13 grama ovog oblika svaki dan.
Biljke daju vlakno za vašu prehranu, pa ćete jesti više voća, povrća, cjelovitih žitarica, oraha, sjemenki i mahunarki povećati unos vlakana.
Neotopljena vlakna se prvenstveno nalaze u cjelovitim zrnima, orašastim plodovima, pšeničnim mekama i povrćem te topivim vlaknima (najbolje za smanjenje kolesterola), pretežno u zobi, agrumima, jabukama, ječmu, psilijima, lanenim sjemenkama i grahom.
